Masaže

mas

Već tisućama godina neki oblici masaže koriste se u liječenju i ublažavanju boli kod bolesnika. Liječnicima u staroj Grčkoj i Rimu masaža je bila jedan od glavnih načina liječenja i otklanjanja boli. Početkom petog stoljeća prije naše ere Hipokrat – otac medicine – napisao je: „Liječnik mora imati iskustva u mnogim stvarima, a osobito u trljanju… Jer trljanje može učvrstiti zglob koji je prelabav i olabaviti zglob koji je prekrut. “

Zanimanje za masažu dodatno oživljava u 16st. utjecajem francuskih liječnika, a potom  je početkom 19 st. Šveđanin  Per Henrik Ling razvio ono što danas poznajemo kao švedsku masažu. Masaža je tada uvedena na sveučilišta kao dio nastavnog plana i otad su instituti i lječilišta što uključuju masažu nicali širom Evrope i kasnije diljem svijeta.

Danas je terapijska vrijednost masaže vrlo cijenjena i uvelike priznata tehnika za uklanjanje boli u muskulaturi, opuštanje živčanog sistema i bolji protok limfnog sustava.
Terapeutski dodir je osnova masaže, stoga masaža djeluje: preventivno, terapeutski, mehanički, refleksološki i fiziološki.

Filozofija terapije masažom temelji se na ideji prirodnog mehanizma liječenja koji potiče tjelesnu sposobnost samoiscjeljenja, pospješivanja zdravlja i zadovoljstva. Tehnike masaže uključuju stalnu primjenu dodira koji se ritmički izmjenjuju.

Neki od glavnih učinaka:

1.     smanjuje napetost u mišićima
2.     pospješuje krvotok
3.     pospješuje kolanje limfe
4.     povećava pokretljivost zglobova
5.     stimulira ili sedira živčani sustav
6.     poboljšava stanje kože

Djelovanje masaže na živčani sustav: Ako postoji prekid u bilo kojem dijelu refleksnog luka, masaža gubi efekt i djelovanje je isključivo mehaničko.
Djelovanje masaže na mentalni sustav: Oslobađa od stresa i tjeskobe i pomaže klijentu da osvijesti svoje tijelo kao cjelinu i pokuša ga integrirati.

Jer masaža djeluje na sav naš organizam, unutrašnji i vanjski. Postiže se ubrzanje cirkulacije u krvnom i limfnom sustavu preko refleksnih putova. Mehaničko djelovanje je na kapilare u kojima je veliki broj receptora, čijom stimulacijom dolazi u do promjena u cijelom k-v sustavu. Pojačana je aktivnost bioloških supstanci koje djeluju na lumen krvnih žila dolazi do promijene u stjenkama, povećava se propusnost i ubrzava se mijena tvari. Smanjuje se arterijski otpor u velikom krvotoku što olakšava sistolu: lijevi atrij i ventrikul se rasterećuju pritiska arterija i smanjuje se opterećenje srca. Obzirom na mehaničko potiskivanje krvi u venski i limfni sustav, rasterećuje se i desna strana srca – ušteda energije. Cirkulacija se ubrzava 7-8 puta u odnosu na stanje mirovanja.